petak, 2. prosinca 2011.

Devetnica sv. Roku


zaštitniku od zaraznih bolesti



Sveti Roko 
      (1295.-1327.)


Sveti Roko rođen je 1295. god. u Montepellieru, u južnoj Francuskoj. Otac mu je bio grof, potomak francuskih Križara. No unatoč položaju i bogatstvu njegovi roditelji nisu mogli imati djecu. Prema najstarijem životopisu sv. Roka, molili su se i zavjetovali te su dobili sina. U ranoj mladosti na njega je najviše utjecala majka koja je bila uzorita kršćanka, od koje je sveti Roko naslijedio ljubav prema Kristu. 


Prije nego je navršio 20 godina, ostao je bez roditelja. Po uzoru na sv. Franju prodao je obiteljska dobra, a novac podijelio siromasima. Zatim se, i sam siromah, uputio na hodočašće u Rim. Na putu se zaustavio u Acquapendenteu, gdje je pomagao oboljelima od kuge, a uz Božju pomoć učinio je i nekoliko čudesnih ozdrav­ljenja. Sljedeća postaja njegovog puta bila je Cesena, a zatim Rim gdje se zadržao tri godine. Pri povratku u domovinu zaustavio se u Riminiju, Novari i Piacenzi, pomažući bolesnima i nemoćnima. Dok je bio u Piacenzi i sam je obolio od kuge te je bio prognan iz grada. Otišao je u obližnju šumu, gdje se hranio biljem da bi preživio, uzdajući se u Božju providnost. Prema legendi, dok je bolovao svaki dan mu je dolazio pas noseći kruh. Sv. Roko nije znao kako da nahrani psa pa je napravio ranu na nozi iz koje je tekla krv. Dok je bolovao na njega je naišao plemić Gottardo Pallasrelli. Tijekom razgovora sv. Roko je na njega ostavio dubok dojam te se on, inače čovjek ne baš duboke vjere, obratio te prihvatio sv. Roka i njegovao ga dok nije ozdravio. Pošto je ozdravio, sv. Roko je nastavio put prema svom rodnom gradu. Iscrpljen od teške bolesti bio je potpuno izobličen te ga sugrađani nisu mogli prepoznati. Smatrajući ga sumnjivcem bacili su ga u zatvor. Tamo je proveo pet godina i još jednom obolio od kuge. Na samrti, svećeniku koji mu je došao podijeliti sakramente, otkrio je svoj identitet. Preminuo je 16. 8. 1327. 
Najranije štovanje sv. Roka potječe iz okolice Montpelliera 1420. god., gdje se i najviše uvriježilo. Odatle se brzo proširilo u sjevernu Italiju, osobito Bresciju i Piacenzu. U Veneciji je za vrijeme kuge 1477. osnovana bratovština Sv. Roka, a u Rimu 1499. koja je na Ripeti sagradila crkvu svome zaštitniku. Crkva je za vrijeme kuge 1522., 1527. i 1530. god. bila utočište brojnim bolesnicima. Širenju svečevog štovanja najviše su doprinijeli franjevci i kapucini. Papa Grgur XIII. unio ga je u Rimski martirologij, što je poslije potvrdio i papa Urban VIII. 
U Hrvatskoj zaštitnik je mnogih mjesta: Virovitice, Starog Grada, Sutivana, Kreševa, Prapatnica, Klane, Lumbarde, Šepurina, Lovinca, Svetog Roka u Lici, Zatona, Jazavice, Roždanika, Galgova, Udovičića kod Otoka, Drniša i drugih. Štuje se kao zaštitnik oboljelih od gube, kuge, kolere i općenito zaraznih bolesti, invalida, kirurga, a zaziva se i u pomoć protiv bolesti domaćih životinja. Danas sv. Roka smatraju i zaštitnokom od AIDS-a.



PRVI DAN
Život sveca
Naš Božanski Spasitelj pojavio se u obliku sluge, ne samo da nas oslobodi nego, da nam također bude najveći i najsavršeniji krijeposni primjer, prema kojemu mi svoj život trebamo usmjeriti. Ali, da naš pogled pri razmatranju njegove uzvišene Svetosti i Savršenosti ne zaslijepi, daje nam svece kao primjere. U njima sjaju zrake njegovih krijeposti našim očima ublažene. U njih gledam s hrabrošću i povjerenjem, tako da ih slijedim, Kristov namjesnik postati, – kako kaže apostol. U susret nam dolazi vrsni primjer iz zbora svetih, sv. Roko, koji nas svojim poniznim, samo Bogu i bližnjemu posvećenim životom, sebi privlači i poziva da ga slijedimo.
Mi ne vidimo na njemu krvave znakove mučeništva, koji zastrašuju našu prirodu, niti veliko djelo naših vjerskih poslanika, koje obuhvaća sve narode, niti da od zemaljskog odudara, niti pozvani život s posebnim milostima nekih odabranih svetaca, nego se njegovo bivanje odvija u uobičajenom slav­ljeničkom duševnom obavljanju, zažaren ljubavlju prema Bogu i bližnjemu. Iz njegova života zrače krijeposti koje nas obvezuju vršiti ih. Napominjući njegovu poniznost, prezira­nje zemaljskog, pobožnost, ljubav prema bližnjemu, ljubav prema neprijateljima, strpljivost, hrabrost, zaziva nam riječ Božju: “Primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih.” Iv 13,15
Koliko sam ja udaljen od ovog uzvišenog primjera? Gdje je moja težnja za savršenošću, čemu me Bog poziva? Gdje je ona ozbiljnost sv. Roka u vršenju kreposti, u kojima mi je određen put mom nebeskom cilju? Može li on te kreposti vršiti, zašto ne i ja?

Molitva
Slave dostojan sv. Roko, odgojen od pobožnih roditelja u svetom strahu Gospodnjem, od ranog djetinjstva najavio si veliku ljubav za službu Najvećemu i svim pobožnostima. Izmoli nam od Boga oproštenje mladenačkih pogrješaka i zavaravanja, da u vrijeme našega života, koje nam je od Gospodina po Njegovom milosrđu udijeljeno, Njemu čistim srcem služimo. Po Kristu našem Gospodinu. Amen.
Izmoli Krunicu sv. Roka i litanije.


DRUGI DAN
Njegova vjernost u očuvanju milosti
Od svojega ranog djetinjstva koristio je velikom vjernošću sve milosti, koje je primio u izobilju od Boga. S kojom pozornošću je zaobilazio sve opasnosti, koje su prijetile njegovoj nevinosti! Jesi li ti s istom brižnošću štitio brojne milosne darove, koje je Božja ruka na pragu tvojega života na tebe izlila? Već tako rano pozvao te Gospodin na milosni život, i pružio ti svoju ruku za pomoć. Ali, isto tako nisi mario za Njegovim pozivom, odbio si od sebe potporu ruke i obeščastio si tako lijepo djelo milosti, koje je Gospodin u tebi htio utemeljiti. Mi smo jednom određeni, naš cijeli život, također i godine mladosti, staviti u službu Božju. Ne smijemo ostati ravnodušni, jer svako mirovanje je jedan hod unatrag, pobjeda zla nad nama. Ulaziti kao anđeli u sredini tajanstvenih stuba, koje je patrijarh Jakob gledao, želimo također i mi na stubama našeg života, uvijek dalje, uvijek naprijed, u kršćanskoj kreposti i svetosti.
To je naš poziv od same naše mladosti. Kako si ti tom pozivu odgovorio? Gdje je tvoja nevinost krštenja, a gdje križ pun milosti kojega je Crkva tada u tebe utisnula, kad je dotakla tvoje čelo? Umjesto da si odmah, kao sv. Roko, napredovao u milosti kao u dobi, da si množio svoje zasluge, da su tvoje kreposti sve sjajnije svjetlucale. Možda si već u ranim godinama natovario Božji bijes. Tako mlad, a već tako veliki grješnik! Gubitak nevinosti, nemarnost za naše obveze, množenje naših grijeha. O Gospodine, ne gledaj na grijehe naše mladosti i naša lutanja. Iz dubine srca kajem se za moje postupke i proturječim sotoni i njegovom sjaju, grijehu i njegovim djelima.

Molitva
Sveti sljedbeniče našeg Gospodina Isusa Krista, odmah, nakon mladosti, poslije smrti tvojih roditelja, odrekao si se zemaljskog posjeda, da bi u siromašnoj hodočasničkoj odjeći hodočastio u sveta mjesta. Molimo te, budi uz nas, da očistimo naše srce od svih neurednih ljubavi za svijet, njegove časti, dobra, i da ljubimo svim srcem prijatelje i Boga. Amen.
Izmoli Krunicu sv. Roka i litanije.

TREĆI DAN
Njegova preziranja zemaljskih stvari
Sve zemaljske stvari prezirao je sv. Roko iz duše. Najsjajnija budućnost bila je ispred njega, časna mjesta su mu bila nuđena, i sve to ponosno je prezirao. Kako su čvrsti vezovi, koji te vežu za prolazno, a ipak je to, što ti tvoje nazivaš, i tako grješno ljubiš, neusporedivo s tim što sv. Roko pokazuje. Razbij nesnošljivi teret koji te pritišće. Oslobodi se od prašine grijeha. Stavi ga tamo gdje i pripada, naime pod tvoje noge, a ne u tvoje srce. Istinski Bogoljub ne treba sve grješne privrženosti vezati s onim što ima, nego mora si sam odumirati. Isus govori: “Tko ne uzme svoga križa i ne pođe za mnom, nije mene dostojan.” Mt 10, 38. Sv. Roko je ovo opominjanje potpuno razumio i izvršio. Nakon što je napustio svoja dobra, odrekao se i sam sebe, svoje slobode, svog mira, svake osobne ugodnosti, i prepustio se radosna srca sasvim Bogu u svim kušnjama na koje je nailazio.
Da i mi sve više sebi odumiremo, da sve više našim zlim željama i našim strastima kažemo: Ne! Također bismo, kao i sv. Roko, u ovoj neprekidnoj borbi protiv nas samih našli neprocjenjivo blago, koje je u tome skriveno. Tako bismo kušali slast Božje ljubavi i ostvarili slobodu, koju svijet ne poznaje, koja je blago djece Božje.

Molitva
Sv. Roko, ti si nezapažen od svijeta, poznat samo tvom Stvoritelju, ponizno išao nepoznatim putovima, strpljivo podnoseći velike kušnje, nepravde i potrebe. Molimo te izmoli nam milost, da i mi na hodočasničkom putovanju, koje nas vodi u vječnost, sve grješne komotnosti zaobiđemo i po tvomu uzoru, sve patnje i traženja strpljivo podnosimo iz ljubavi prema Bogu. Amen.
Izmoli Krunicu sv. Roka i litanije.

ČETVRTI DAN
Njegovo zalaganje u dobru
Svetac se nije zadovoljavao samo s dobrim odlukama. Njegove odluke slijedila je odmah činjenica. Njegov cijeli život je pokazivao kako su njegove nakane bile čvrste i ozbiljne. Mi smo naprotiv tako polagani i mlaki u našim nakanama, tako pospani i ravnodušni u izvršavanju. Koju bezvoljnost nosimo u nama prema Bogu, i prema Božjim stvarima, koje protivljenje naspram svih napora koje je vezano za izvršavanje dobra! Poteškoće na koje je svetac nailazio u njegovoj čežnji za krijepostima, udvostručili su samo njegovo zalaganje. Život u jednoj stranoj zemlji, okolina grješnog svijeta, zavođe­nje strasti, sve to je moglo dovesti u kušnju njegovu krijepost. Sve kušnje služile su samo za to, da se njegovo zalaganje čeliči, da njegovu čežnju postavi na višu razinu, njegove zasluge da uveća, tako da je bila poticana njegova poniznost, blagost, ljubav prema bližnjemu, pobožnost na najveći stupanj usavršavanja.
Koliko smo mi naprotiv udaljeni od ove visine, savršene duhovne ljepote sveca. Ne lebdimo li stalno u našoj mlakosti, i pospanosti između neba i zemlje, između Boga i svijeta? Nije li naš život tužna mješavina od dobra, koje se sve više u sebe skuplja, i zla, koje sve više napreduje? I s ovom hladnom i ravnodušnom ljubavlju želiš zadovoljiti ljubav tvoga Boga, i steći neizrecivo lijepo nebo? Oživimo opet u nama istinsko zalaganje, i dajte da neumorno ustrajemo u brizi za našu dušu, u službi Najuzvišenijega!

Molitva
Anđelu jednaki mladiću, sv. Roko, ti vjerni sljedbeniče serafinskog svetog Franje, isto kao i on dao si sve siromasima i kao član trećeg Reda ovoga svetog patrijarha, ti si postao najvrjedniji đak i oduševljeni ljubitelj evanđeoskog siromaštva, koje je Spasitelj poučavao riječju i djelom. Izmoli nam na prijestolju Božjem veliku ljubav za siromaštvo i jednu nepotresnu strpljivost u svim potrebama ovoga života. Amen.
Izmoli Krunicu sv. Roka i litanije.

PETI DAN
Njegova ljubav prema bližnjemu
U ljubavi prema bližnjemu propovijedao nam je sv. Roko najljepši i najuzvišeniji primjer. Ova ljubav ga je potakla, da svoju veliku imovinu preda siromasima, bez da je za sebe i najmanje zadržao. Iz ljubavi prema siromasima bio je i sam siromah. Gdje je naša snažna, na žrtvu spremna ljubav za siromašnu subraću? Hladna srca možemo tako često pogledati potrebu Isusovih udova. Skloni smo milostinju gledati samo kao jednu dužnost ljubavi, čija je praksa izložena našoj samovolji. A Bog ipak hoće, da ti, upravitelj Njegovih dobara, njih primijeniš, kako On želi, dakle da ih dijeliš sa siromasima. Zapovijeda ti, kaže Sveto pismo, da ne stisneš ruku prema potrebnima. Između nas i naše braće trebaju vladati veći obziri, nego stroge obveze. Ljubav prema Bogu i narodu nas potiče da bližnjega potpomažemo prema mogućnosti. Možeš li ti vidjeti Božju sliku i priliku u potrebama, da radosno misleći na Boga pohitiš u pomoć? Nije li ljubav prema bližnjemu tako duboko u našim srcima upisana, u čijim će djelima Spasitelj spoznati, da li smo mi njegovi?
U prekrasnom svjetlu zasvijetlila je ljubav sveca prema bližnjemu u vrijeme neizrecivog jauka i bijede, koja je čovječanstvo kugom zarazila. Neopisane su žrtve, koje je on tada podnio. S neprolaznim slovima zavedeno je njegovo predanje u knjige povijesti, još dublje u knjige vječnoga života. Bog je nagradio njegovu nesebičnu ljubav preko nebrojenih čudesnih ozdravljenja, koje je On preko njega učinio. Ispitaj se, da li ti ispu­njavaš svoju obvezu, ako tvoji bližnji boluju. Ako potreba nije izišla u javnost, ako se poneki stide, ako čin ljubavi nije povezan s neugodnostima, tada možeš reći, dali ljubav prema bližnjemu ima duboke korijene u tvom srcu, i dali gledaš u patniku drugog Krista. Prava ljubav nema granica u brizi za trpeće tijelo bližnjega, niti zaboravlja njegovu dušu. Preko njegove molitve, razborite opomene, sv. Roko je djelovao na srca bolesnih, priveo ih je kajanju i obraćenju. Ni ti, ne zaboravi u tvojim odnosima prema bližnjem na njegovu besmrtnu dušu. Kako bi poneke duše mogle biti spašene i s malo truda, kad bi se jedan našao, koji bi kroz molitvu, preko produhovljene riječi ljupkosti i ljubavlju djelovao. Možda ti u tvojoj blizini imaš priliku da ovu ljubav naviještaš. Ljubav je domišljata, ona će ti pokazati sredstva i putove, kako ćeš postići cilj. Riječ utkaj u srce Sv. Pisma: “znajte; tko vrati grešnika s lutalačkog puta njegova, spasit će dušu njegovu od smrti i pokriti mnoštvo grijeha.” Jak 5, 20

Molitva
Sveti Roko, apostole ljubavi, posvuda, gdjegod te korak vodio, bio si pozdravljen kao anđeo s neba. Ispunjen žarkom ljubavlju, tješio si posvuda ožalošćene, bolesnike liječio, čuda u znaku svetog Križa činio. Zapali u našim srcima plamen ljubavi, s kojom si i ti bio zapaljen, i izmoli nam po tvom moćnom zagovoru milost, da ne malaksamo u djelima kršćanskog milosrđa. Amen.
Izmoli Krunicu sv. Roka i litanije.

ŠESTI DAN
Njegova veličina u patnji
Isus zna da Bog ljubi one, koje On kažnjava. On vidi u patnji i žalosti života znakove posebne milosti i ljubavi Božje. Ne budimo stoga tako ludi, da zahtijevamo od Boga iznimku ovog pravila za nas, nego ponizno prihvatimo svaki dan križ iz njegove ruke kao znak izabranih. Tako su sveci uvijek radili za njihov osobni neizmjerni, vječni blagoslov.
Nakon što je sv. Roko nebrojene bolesnike od kuge oslobodio, zahvatila je i njega zaraza. Izbačen od jednog nezahvalnog grada, mučen u teškim bolovima, ležao je na siromašnom ležaju jedne propale šumske kućice. Ali, u trenucima najdublje napuštenosti i gorkih kušnji pristigle su mu bogate milosti, zabliještile su njegove kreposti u veličanstvenom svjetlu kao nekad kad je iz njega izlazila čudesna snaga, i kad su mu se ljudi divili. Njegova nepotresana strpljivost, njegovo jako povjerenje u Boga, njegovo bezgranično predanje volji Božjoj, njegova moćna čežnja za određenjem i zatim njegova herojska ljubav, koja ga je vratila iz ležaja boli k oboljelima od kuge u obližnjem gradu, koji ga je malo prije izbacio, to mu je bila ulaznica za nebo.
Također i za nas su patnje jedna škola kreposti i jedno sredstvo skupocjenih milosti, ako ih mi gledamo očima vjere i s poniznošću, Božjim srcem podnosimo. U ovoj školi učimo onaj sveti životni poziv, koji nas moćno uvjerava u ništavnost zemaljskog života i ispunja nas višim i većim mislima. U ovoj školi privlači Bog čovjeka sebi s ljupkom ali, neodoljivom snagom i čini nas sličnim njegovom trpećem Sinu, da bi nam utoliko udijelio bogatiji udio njegove slave. U školi križa provjerava se naše strpljenje, produbljuje se naša poniznost, i umnožava se čežnja za nebom, tako da mi radosno kličemo sa sv. Augustinom: “Ovdje reži, tu žeži, tu kidaj, o Gospodine, poštedi me samo u vječnosti!” Amen.

Molitva
Sv. Roko, kao primjer svake kreposti, ti stojiš u tvom životu ispred nas. Posebno se čudimo veličini duše, u kojoj se ti pojavljuješ za vrijeme teških patnji, u kojima te našla Božja ruka. Molimo te, budi uz nas, da mi po tvom primjeru patnje, koje nam Bog šalje, strpljivo podnosimo i tako krepost ka kreposti vodimo, dok ne dosegnemo potpunu ljubav Božju. Amen.
Izmoli Krunicu sv. Roka i litanije.

SEDMI DAN
Njegova poniznost
Poniznost je čvrsto i živo uvjerenje da smo mi samo slaba i grješna bića, i da je milost, koja u nama posve djeluje. Najveća savršenost i svetost propada, čim čovjek ova svojstva odloži i pusti da njime ovlada ponos. Stoga je sv. Roko već od rane mladosti pobjegao iz njegove domovine, s tim da hvala i slava svijeta ne pomuti i ne otuđi ures njegovog čistog srca. Isti obzir ga je vodio kroz njegov cijeli život do smrti njegova imena, da obuhvati njegov iskon s najtješnjim velom. Tako je njegovu krepost sigurno zaštitio, gdje se sve ljepše razvijala i korak po korak se uzdizala do najveće visine svetosti.
Nije li ovaj primjer ponizne svetosti za postidjeti te? Ti znaš, da ponos nosi sobom veliku laž, a poniznost je sama istina. Zašto se tako gizdavo uzdizati? Što ti posjeduješ, nije li to dar Božji? Apostol te pita: “ako si primio, što se hvastaš kao da nisi primio?” 1 Kor 4, 7
Promatraj se u svjetlu istine, i vidjet ćeš tvoju dušu grijesima natrpanu, tvoje tijelo kao bijedna grobna trulež, tvoje ruke prazne dobrih dijela. Zašto ne biti ponizan? Ti želiš biti obljubljen u Božjim očima i kod ljudi, dakle pojačaj poniznost. Ponos te prezire od sviju, ali poniznost te okružuje s višom posvetom, koja umnožava dostojanstvenost i blaženstvo tvoga srca. Ti ćeš vjerno rasti u tvom pozivu u kreposti i sve više ostvarivati omiljenost pred Bogom. Budi uvjeren u to, da samo u poniznosti možeš ostvariti ovaj cilj. Ona te vodi na sigurnom putu do savršenstva, ona ti obraća najbogatije milosti Božje, jer “silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatna.” Lk 1, 52

Molitva
Sv. Roko, ti primjeru poniznosti, prinesi tvoj zagovor Bogu za nas, da mi po tvom primjeru sve ponose, kugu duše, zaobiđemo, da naše cijelo povjerenje u beskonačno milosrđe Isusa Krista upravimo i tako u njegovoj milosti rastemo. Amen. 
Izmoli Krunicu sv. Roka i litanije.

OSMI DAN
Njegovo slavljenje
U neumornom zalaganju svetac je služio Bogu u žrtvenom predanju bližnjemu, njegovu dušu obogaćivao s velikom krepošću, za vječnost stjecao velike zasluge. Križ! On je njegovu životnu dob obilato učinio dobrim djelima, koji imaju zadovoljštinu za vječnost. U bijednom zatvoru, ležeći na tvrdom ležaju, osjećao je kako se vez polako odrješuje, koji spaja tijelo i dušu. S nebeskom radošću on pozdravlja anđela smrti, koji ga poziva kući iz borbe za bogatu plaću, iz velikih muka u blaženu radost. Sad je već izboren posljednji spor, završen posao, nošen zadnji križ, podnesena zadnja žrtva. Sad se ide gore u pravu domovinu, gore u blažene dvore nebeskog Oca, koji ga dočekuje s riječima: “Dobro­došao vjerni slugo, uđi u radost tvoga Gospodara.” I uzdignut ka gledanju Boga osjeća se prožet onom strujom blaženosti, za čim je žudio sve dane svoga života.
Ako znamo, da stupanj nebeske blaženosti odgovara stupnju milosti, koju Bog podaruje čovjeku, kao i stupnju spremnosti, s kojom ovaj otvara srce milosti, tada jako dobro možemo naslutiti blaženu radost, koja je ispunila srce svetog, poniznog hodočasnika iz Montpelliera. Njemu možemo dodati riječi sv. Grgura: “Koji će jezik izgovoriti, i koji razum shvatiti, kako je velika nebeska radost stajati u društvu anđela, gledati sa svetim dušama veličanstvo Gospodina, Boga u oči gledati, ne biti mučen strahom smrti i uživati vječnu blaženost.” Tko ne želi umrijeti kao sv. Roko, tko ne želi ući u radost vječnog oca?
Ako najmanje zemaljsko dobro ne može postati naše vlasništvo bez napora i rada, stoga ne smijemo zahtijevati da pojam svih blaženosti, najveća radost nam padne u naručje bez napora. Proljeće s njegovim ljepotama dolazi po sebi, bez našeg udjela ali, ne naše proljeće, ne naše nebo. Za to moramo raditi, moramo se boriti! Stoga se ne bojmo truda i žrtve, jer naše nebo i njegova sreća ne mogu nikad biti dovoljno skupo plaćeni. Usmjerimo naš život prema primjeru svetaca, i kao oni blaženo ćemo umrijeti, i kao oni vječno sretni biti.

Molitva
Sveti Božji slugo, ti uživaš sada neshvatljivu blaženost u nebu koju si ti zaslužio preko odumirajućeg života. Ti se odmaraš u srcu tvoga Boga za svu vječnost. O, ne napusti nas. S povjerenjem ti polažemo u ruke našu smrt i vječni spas. Budi uz nas da mi u potpunom odumiranju i poniznosti zaobiđemo grijeh i jednoga dana preko blažene smrti budemo združeni s tobom u vječnosti. Amen.
Izmoli Krunicu sv. Roka i litanije.

DEVETI DAN
Njegovo štovanje
Po vjeri u zajedništvo svetih priznajemo, da svi, koji su ostvarili svoj cilj u nebu, stoje u jednoj tajanstvenoj, živoj vezi s nama, dijelovima putujuće Crkve. Nije uspostav­ljen razdiobni zid između neba i zemlje, nego postoji trajno davanje i primanje, stalno pozdravljanje i ponovno pozdravljanje između nas i svetih u Nebu. Neka i sv. Roko koji je otišao s ove zemlje, bude isto tako s nama i mi s njim u živahnijoj, blaženstvenijoj vezi. On živi stoljećima i dalje među nama, najprije preko njegovih svetih relikvija, koje su razdijeljene u mnogim zemljama, čuvane u visokoj časti, i čine vrijedno, slavljeničko blago nekih oltara i crkava. Sudnji dan će pokazati koji su vrijedni blagoslovi i usliša­nja proizašla od ovih svetih ostataka na kršćanski puk putem Božje milosti.
Sv. Roko živi i dalje u Sv. Crkvi preko prisnog štovanja koje mu kršćanski puk odaje. Ako svijet slavi njegovu veličinu, onda i mi imamo zasigurno obvezu, njega štovati, koji je svojim velikim, širokim srcem kao apostol najdragocjenije ljubavi prema bližnjemu toliko učinio i žrtvovao u službi patničkog čovjeka. S posebnim ga je očima ljubavi pogledao Gospodin, kao njegova ljubimca, odredio ga je od kolijevke, obasuo ga je izvanrednim milostima i dao mu čudesnu moć. Ako Bog njegova slugu obasipa čašću, onda shvatimo, da je on postao u mnogim mjestima ljubimac pobožnog kršćanskog naroda, i da slika njegovog kreposno bogatog života nikad neće iščeznuti iz srdaca kršćanskog puka. On živi još dugo u vjernom zazivanju, s kojim se Crkva i njezina djeca njemu obraćaju. Mnoge je na zemlji obogatio svojom molitvom i blagoslovom, tko onda može opisati snagu koju čini na nebesima za naše dobro? Sv. Bernard kaže lijepo: “Neka je daleko od nas pomisao da ljubav, koju smo vidjeli ovdje na zemlji, u Nebu popušta ili nestaje, gdje sveci na izvoru vječnog života piju, od kojih su na zemlji samo poneke kapi kušali. Jer ljubav je jača od smrti. Volja za Nebom otvara srce, i ne zatvara ga. Ona ih ispunjava s više ljubavi i usavršava to, što posjeduju.”
Kršćanstvo je ovo iskusilo nebrojeno puta u njegovu povjerenju prema sv. Roku i njegovu zagovoru. Položimo dakle tijelo i dušu, život i smrt, vrijeme i vječnost u njegovu moćnu zaštitu. On će nam pomoći u životu i smrti, da jednom u vječnosti s njim slavimo i hvalimo Oca i Sina i Duha Svetoga. 
Izmoli Krunicu sv. Roka i litanije.



Krunica sv. Roku 


Moli se na Gospinu krunicu, poslije riječi Isus dodaju se zazivi: 


1. koji neka nam umnoži vjeru
2. koji neka nam učvrsti ufanje
3. koji neka nam usavrši ljubav


Desetci krunice:


1. Koji nas po zagovoru sv. Roka vodi do spoznaje naših grijeha.
2. Koji nas po zagovoru sv. Roka obraća na istinsko kajanje.
3. Koji nas po zagovoru sv. Roka pomaže u ljubavi prema Bogu i bližnjemu.
4. Koji nas po zagovoru sv. Roka čuva od kuge, gladi i rata.
5. Koji nas po zagovoru sv. Roka čuva od nagle i iznenadne smrti. 


Litanije sv. Roku 


Gospodine, smiluj nam se 
Kriste, smiluj nam se 
Gospodine, smiluj nam se 
Kriste, čuj nas 
Kriste, usliši nas
Bože, Oče nebeski, smiluj nam se
Bože, Sine, Spasitelju svijeta smiluj nam se,
Bože, Duše Sveti, smiluj nam se.
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se,


Sveta Marijo, moli za nas
Sveta Bogorodice, moli za nas
Sveta Djevo Djevica, moli za nas
Sveti Mihaele, moli za nas
Sveti Gabriele, moli za nas
Sveti Rafaele, moli za nas
Svi sveti anđeli i arkanđeli, molite za nas 
Svi sveti zborovi i redovi blaženih duša, moli za nas
Sveti Roko, ti veliki sljedbenice Božji, moli za nas
Sveti Roko, ti pravi nasljedniče Isusa Krista, moli za nas
Sveti Roko, ti prezreniče svih ovozemaljskih ispraznosti, moli za nas
Sveti Roko, ti potpuni primjeru djevičanske čistoće, moli za nas
Sveti Roko, ti ljubitelju evanđeoskog siromaštva, moli za nas
Sveti Roko, ti potpuni izvršitelju svih kreposti, moli za nas
Sveti Roko, ti utočište bolesnih, moli za nas
Sveti Roko, ti jakosti slabih, moli za nas
Sveti Roko, ti liječniče svih koji boluju od kuge, moli za nas
Sveti Roko zaštitniče svih napuštenih, moli za nas
Sveti Roko druže anđela, moli za nas
Sveti Roko blaženi među patrijarsima, moli za nas
Sveti Roko slavni prijatelju proroka, moli za nas
Sveti Roko apostolski čovječe, moli za nas
Sveti Roko mučeniče ljubavi Božje, moli za nas
Sveti Roko sljedbeniče Isusa Krista, moli za nas
Sveti Roko anđele tijela, moli za nas
Sveti Roko strahu zlih duhova, moli za nas
Sveti Roko primjeru živima, moli za nas
Sveti Roko tješitelju umirućih, moli za nas
Sveti Roko naš najvrjedniji zaštitniče, moli za nas

Budi nam milostiv, poštedi nas, o Gospodine 
Budi nam milostiv, usliši nas, o Gospodine 
Od svakoga zla, oslobodi nas, o Gospodine 
Od svih grijeha, oslobodi nas, o Gospodine 
Od kuge, gladi i rata, oslobodi nas, o Gospodine 
Od svih predstojećih opasnosti tijela i duše, oslobodi nas, o Gospodine 
Po Tvojim najsvetijim gorkim patnjama i smrti, oslobodi nas, o Gospodine 
Po Tvojim najsvetijim vječnim zaslugama, oslobodi nas, o Gospodine 
Po zagovoru Tvoje dobre majke Marije, oslobodi nas, o Gospodine 
Po zagovoru Tvog vjernog sluge i sljedbenika Roka, oslobodi nas, o Gospodine 
Po zagovoru Svih svetih, oslobodi nas, o Gospodine 


Mi siromašni grešnici! Molimo te, usliši nas!
Da nas, i cijelu domovinu po zagovoru sv. Roka milostivo sačuvaš od kuge 
       i opasnih bolesti, Molimo te, usliši nas!
Da nam po zagovoru sv. Roka sve daš, što liječi dušu i tijelo, Molimo te, usliši nas!
Da mi po njegovu zagovoru zadobijemo pomoć u našim potrebama, Molimo te, usliši nas!
Da mi po njegovu zagovoru budemo postojani u pravoj vjeri, Molimo te, usliši nas!
Da po njegovu zagovoru zadobijemo jednu veliku želju, sve da trpimo, 
       što nam Gospodin Bog pošalje,  Molimo te, usliši nas!
Da mi po njegovu zagovoru steknemo povjerenje prema Bogu 
       za sva vremena, Molimo te, usliši nas!
Da mi po njemu steknemo pravo kajanje, Molimo te, usliši nas!
Da mi po njemu zadobijemo snagu od Boga, da savladamo 
       sve naše propuste, Molimo te, usliši nas!
Da mi po njemu zadobijemo pravu vjernost i ljubav bližnjega, Molimo te, usliši nas!
Da mi po njemu napredujemo u svemu dobru, Molimo te, usliši nas!
Da nam Ti po zagovoru sv. Roka podariš blaženi trenutak na smrti, Molimo te, usliši nas!
Da nas milostivo uslišiš, Sine Božji, Molimo te, usliši nas!


O, Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta,
       poštedi nas, o Gospodine!
O, Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta,
       usliši nas, o Gospodine!
O, Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta,
       smiluj nam se! 


Kriste, čuj nas 
Kriste, usliši nas, 
Gospodine, smiluj nam se 
Kriste, smiluj nam se 
Gospodine, smiluj nam se
Oče naš... Zdravo Marijo...


Sv. Roko, moli za nas,
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!


Pomolimo se
O Bože, čija je dobrota beskonačna, čije je milosrđe bez zapreka, čija svemoć vlada nad tijelom i dušom, životom i smrti, zdravljem i bolesti, padamo ničice pred prijestoljem Tvoje božanske veličanstvenosti. Klanjamo Ti se u dubokom strahopoštovanju, jer znamo, da smo prašina i pepeo, i naspram Tebe smo samo jedno nestalno ništa. Ali smo ujedno i ohrabreni Tvojim dobrim milosrđem jer smo uvjereni da ćeš nas Ti prihvatiti, pa ako bismo bili i najveći grješnici ako se samo pojavimo pred Tobom ponizna srca.
Vidi, kajemo se za naše grijehe, žalimo zbog naših zlih djela, samo poradi toga, jer su Tebe povrijedili, naše najveće dobro, kojeg mi iznad svega ljubimo. Molimo Te po zaslugama Isusa Krista – Tvog Sina, našeg Spasitelja i Otkupitelja, usliši našu molitvu i otjeraj od nas štetni otrov za dušu, grijehe, sačuvaj nas od svega što bi nas moglo zaraziti ovom kugom, daj nam Tvoju snažnu milost, pomoću koje ćemo na putu Tvojih Svetih zapovijedi brzim koracima hoditi, očuvaj nas u vjeri, umnoži našu nadu i zapali u nama vatru Tvoje ljubavi. Daj nam u svako vrijeme Tvoje nebesko svjetlo, Tvoju milost i Tvoj blagoslov, da pravo govorimo i pravo djelujemo; potakni nas, da uvijek naš život usmjerimo po primjeru sv. Roka. Po njegovu zagovoru odvrati od nas sve kugom zarazne bolesti, svu nesreću, i uvedi nas konačno u vječni život, po Isusu Kristu, našem Gospodinu. Amen.
Molimo i također za umrle kršćane. Gospodine Isuse Kriste, izbavi umrle duše od onih kazna, za koje još uvijek zbog svojih grijeha moraju trpjeti čistilišne muke. Daj tim dušama po zagovoru sv. Roka vječni pokoj, i neka im svijetli svjetlost vječna. Amen.


ZAVRŠNA MOLITVA
Veliki sveti Roko, koji si od Boga pozvan biti poseban zaštitnik protiv kuge i svih drugih teških bolesti, tebi odajem čvrsto povjerenje. Sačuvaj naše tijelo od svih zaraza, ali još više molim za zaštitu protiv grijeha. Pomozi mi da iskorjenim krive strasti i da po tvom primjeru vršim kajanje i Bogu milu ljubav za moje spasenje, na tvoju čast i radost i na čast Trojedinog Boga, koji živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.
Oče naš..., Zdravo Marijo..., Slava Ocu...




Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.